EUROPEAN JOURNAL FOR BIOMEDICAL INFORMATICS   in English in English |  Česky Česky 
  Official Journal of the European Federation of Medical Informatics

Schattauer-related Journal
 
 
 
English   Na bosanskom  

Učenje na daljinu na Medicinskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu

Izet Masic1, Ahmed Novo1, Zlatan Masic1
1. Faculty of Medicine, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Sažetak

Mogućnost uvođenja učenja na daljinu (DL) u medicinski curriculum naslov je projekta koji se realizira na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 2002. godine. Projekat je odobren od Federalnog i kantonalnog ministarstva nauke i obrazovanja. Namjera projekta je pomogne unapređenju obrazovnog procvesa na biomedinskim fakultetima primjenjujući moderne edukacijske metode, metodologije i informacijske tehnologije, a u skladu sa strategijom i ciljevima koje proklamira Bolonjska deklaracija. Pilot projekat je realiziran tokom tri školske godine, teoretska i praktična nastava iz predmeta Medicinska informatika prilagođeni su suvremenim konceptima edukacije primjenjujući svjetske trendove učenja na daljinu. Jedna grupa studenata Medicinskog fakulteta bila je uključena u ovaj projekat, koji je finaliziran elektronskom prijavom ispita i elektronskom provjerom znanja 20.06.05. godine, javno, u Fiziološkom amfiteatru Medicinskog fakulteta u Sarajevu. U ovom radu dat je opis projekta i faze njegove realizacije, te osnovne prednosti i nedostaci koje smo uočili dosad.Ključne riječi: učenje na daljinu, biomedicina, medicinski curriculum

1. Uvod


Zdravstveni sektor je jedan od vrlo očiglednih potencijalnih korisnika Internet revolucije i World Wide Web resursa u sadašnjosti i budućnosti kako su novi alati raspoloživi, a pouzdanost sistema i efikasnost u cjelini biće u budućnosti povećana i unapređena. [1], [2], [3], [4].

  • Nizak nivo edukacije u srednjim školama se popravlja, ali je još uvijek nizak;
  • Nedostatak moderne opreme;
  • Nedostatak LAN-a, konekcije na Internet, organiziranog web dizajna;
  • Problem održavanja;
  • Slobodan pristup u kompjuterske sale;
  • Studenti nisu informirani o funkcioniranju obrazovnog i zdravstvenog sistema u cjelini, posebno na univerzitetima;
  • Sve nove mjere moraju biti zakonski formalizirane;


Slika 1. Web stranica univerzitetskog e-learning centra.


U našem sistemu snaga znanja bi trebala biti u prednosti u odnosu na snagu auatoriteta. Učenje na daljinu je oblik obrazovanja gdje profesor i student komuniciraju i uče jedan od drugog putem elektronskog sistema. [5], [6], [7], [8]. S obzirom danas učenje na daljinu udaljava od tradicionalnog student-učitelj «licem u lice» učenja u učionici, dobar obrazovni sistem, te planiranje i organizacija su neophodni na novoj obrazovnoj platformi kako bi se omogućili napori profesora da prenesu njihovo znanje na studente na uspješan način. [9], [10]. Platforma za kurs učenja na daljinu zahvaljujući suradnji sa UTIC-om. Uz njihovu pomoć stvoren je centar za učenje na daljinu, “LUCIS CENTRUM” (Slika 1.). Nadamo se da je ovo samo početni korak u susret unapređenju obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini i da će ovaj projekat biti indikator uspješnosti u budućem periodu. [11], [12], [13], [14], [15], [16], [17].



Slika 2. Web stranica univerzitetskog e-learning centra- Lucis Centrum/sadržaj.


2. Metode i sadržaj učenja na daljinu na Medicinskom fakultetu Univerzita u Sarajevu


Sadržaj predavanja će biti prezentiran u virtualnoj učionici. U našem slučaju obrazovni materijali iz predmeta medicinska informatika, a nadamo se kasnije i iz drugih predmeta biće raspoloživi na našj web stranici, www.e-learning.ba (Slika 2.) i www.imasic.org/mi/.


U ovoj «učionici» materijali za učenje, prezentacije napravljene u power pointu, kao i praktične vježbe sa instrukcijama korak-po-korak, su vrlo lahko dostupne studentima. Štaviše, na ovoj web stranici, studenti će moći pronaći i literaturu u vezi sa predmetom kao i englesku verziju prezentacije.


Slika 3. Sadržaj/linkovi.


Da bi pristupili ovoj informaciji potrebno je samo «kliknuti» na opciju download (slika 3.) kao i imati malo strpljenja zbog brzine studentove konekcije.


Ukratko, naša virtualna učionica daje mogućnost studentima sa pristupe potrebnoj informaciji u bilo koje vrijeme, sa bilo kojeg mjesta, a da nije obavezan biti prisutan u učionici.


Studenti mogu da listaju kroz “učionicu” koristeći se standardnom navigacijom (slika 3.). Koristeći se ovom jednostavnom navigacijom, omogućena je maksimalna efikasnost i brz pristup potrebnim materijalima (slika 4).



Slika 4. Sadržaj materijala za medicinsku inforamtiku (predavanja).


Kao što možemo vidjeti na slici, svi linkovi su u poredani po hronološkom redu u skladu sa planom i programom predavanja i vježbi. Posebna pažnja je posvećena linku «kvizovi».


U slučaju da student želi da testira svoje znanje svako predavanje je popraćeno kvizom. Pitanja u kvizu su napravljena po principu višestrukih odgovora (slika 5) i baziraju se na sadržaju predavanja.


Poslije kviza student dobija “feedback” u vezi svog napredovanja. Rezultati se dobijaju u odnosu na procenata tačnih odgovora (potrebno je 51% za prolaz). Na ovaj način studenti u potpunosti kontrolišu svoj napredak.



Slika 5. Kviz – višestruki izbor.


3. Prednosti i mane učenja na daljinu


Učenje nadaljinu u odnosu na tradicionalni način predavanja sa sobom nosi niz prednosti ali i neke nedostatke [3], [6], [9], [12], [15], [16], [17]. Među prvim prednjače prije svega ekonomski faktori, s obzrom da DL omogućava jednostavan 24-satni pristup željenim informacijama. Zatim DL studentu pruža priliku da izučava predmet neovisno o prostoru i vremenu, tj. rad postaje individualiziran, pomoći chatroom-a (sobe za čavrljanje), a preko e-maila ostvaruje se kontakt između studenta i predavača. I upravo kritičari učenja na daljinu smatraju ovo glanom manom teleedukacije [1], [3], [13], [17]. Naime, postavlja se pitanje hoće li Dl eliminarati humani aspekt učenja, te koliko je student sam sposoban da održava kontinuitet rada bez «licem-u-lice» kontakta sa nastavnikom. S obzirom da je studentima uglavnom onemogućen kontakt sa predavačima, često zauzetim brojnim drugim obavezama, te studenti uglavnom komuniciraju sa asistentima i drugim saradnicima, DL postaje metod izbora u edukaciji. Dakle, pri postojećem tradicionalnom načinu raliziranja nastave na biomedicinskim fakultetima studenti na predavanju dobiju od predavača uglavnom informacije koje im se pružaju u literaturi ili na Internetu. Iz ovoga možemo zaključiti da ambiciozni studenti kroz teleedukaciju nisu na gubitku, naprotiv, imaju veliku prednost u odnosu na tradicionalni način studiranja.



Slika 6. Javna prezentacija elektronskog ispita na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu održanog u junu 2005.

4. Zaključak


Razvoj IT tehnologija u modernom svijetu nas dovodi u novu eru, često nazivanom «Doba informacija» Ove tehnologije mijenjaju način kako mi percipiramo svijet, kako razmišljamo i komuniciramo s drugima. Postojeće kulture se transformiraju, a formiraju se nove. Novo virtualno okruženje utiče na naša osjetila, ko smo mi ustvari.

Neke karakteristike Interneta:

  • Veliki obim korisnika i potencijalnih korisnika,
  • nedostatak fizičkih granica koje omogućava manipulaciju u vremenu i prostoru,
  • informaciji se može pristupiti na konkurentan način koristeći različite medije,
  • koncept suvišnosti.
  • u virtualnom svijetu mi tražimo informaciju koja proširuje naše vidike i mora se uzeti u obzir iskustvo koje se pojavlje u kontekstu virtualnog okruženja. Informacija bez sadržaja nema značenja.


Očekivani rezultati projekta Mogućnost uvođenja učenja na daljinu:

  • Razvoj i intagracija IT tehnologija u medicinsku edukaciju,
  • kreiranje fleksibilne infrastrukture koja će omogućiti pristup e-learningu svim studentima i predavačima,
  • unapređenja digitalne pismenosti akademske populacije,
  • osigurati visoke obrazovne standarde za studente i predavače i,
  • pomoći medicinskom osoblju da razviju “Doživotni način učenja”.


Zdravstveni sektor je jedan od vrlo očiglednih potencijalnih korisnika Internet revolucije i World Wide Web resursa u sadašnjosti i budućnosti kako su novi alati raspoloživi, a pouzdanost sistema i efikasnost u cjelini biće u budućnosti povećan i unapređen.

  • Nizak nivo obrazovanja u srednjim školama se popravlja ali je još uvijek nizak;
  • nedostatak moderne opreme;
  • nedstatak LAN-s, konekcije na Internet, organiziranog web dizajna;
  • problem održavanja;
  • slobodan pristup kompjuterskim salama;
  • studenti nisu informirani o funkcioniranju obrazovnog i zdravstvenog sistema u cjelini, posebno na univerzitetima;
  • sve nove mjere moraju biti zakonski formalizirane.


U našem sistemu snaga znanja bi trebala da ima prednost nad snagom autoriteta.

Literatura:

[1] Mašić I, Novo A, Kudumović M, Mašić Z.: Edukacija iz Medicinske informatike na medicninskim fakultetima u BiH. AIM, 2005; 13(1): 3-8.
[2] Masic I, Novo A, Kudumovic M, Masic Z.: E-learning at Medical Faculty of University of Sarajevo. AIM; 2005; 13(3): 132-5.
[3] Masic Z, Novo A, Masic I, Kudumovic M, Toromanovic S, Rama A, Dzananovic A, Bander I, Masic M, Guso E, Balta E.: Distance Learning at Biomedical Faculties in Bosnia and Herzegovina. Connecting Medical Informatics and Bio-Informatics. Procedings of MIE 2005 (editors: Engelbrecht R, Geissbuhler A, Lovis C, Mihalas G). IOS Press, 2005: 267-72.
[4] Mašić I, Bilalovic N, Karčić S, Kudumović M, Pašić E.: Telemedicine and telemetric in B&H in the war and Post war Times. European Journal of Medical Research, 2002; 7 (supl.1): 47.
[5] Hasman A, Haux R.: Curricula in medical informatics. Stud Health Technol Inform. 2004;109:63-74.
[6] Mantas J.: Future trends in Health Informatics--theoretical and practical. Stud Health Technol Inform. 2004;109:114-27.
[7] Marques EP, Marin HF, Massad E, Fraser H, Ohno-Machado L.: Training in health informatics in Brazil.Stud Health Technol Inform. 2002;90:757-60.
[8] Recommendations of the International Medical Informatics Association (IMIA) on education in health and medical informatics. Methods Inf Med. 2000;39:267-77.
[9] Kern J.: Medical informatics in the medical curriculum – when? Stud Health Technol Inform. 1999;68:484-488.
[10] Kern J.: Medical Informatics Education – How to Tailor the Course to Given Stage of Student’s Knowledge? AIM 2002;10(2):59-61.
[11] Masic I, Kudumovic M, Pasic E.: Education of Medical Informatics at Medical Faculty of Sarajevo. Med Arh, 2004; 58 (1, supl. 2): 88-91.
[12] Mašić I, Kudumović M, Pašić E.: Deset godina edukacije iz Medicinske informatike na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Med Arh, 2002; 56 (4): 233-9.
[13] Šabanović Z, Mujčinagić A.: Edukacija medicinske informatike na Medicinskom fakultetu Tuzla. Med Arh 2004; 58 (1, supl.2): 92-94.
[14] Mašić I, Novo A, Kudumović M.: Teleeducation at biomedical faculties in Bosnia & Herzegovina, AIM 2004; 58 (3-4): 15-18.
[15] Mašić I, Riđanovic Z.: Edukacija iz medicinske informatike i njene perspektive, AIM, 2001; 9 (3-4): 59-60.
[16] Mašić I, Ramić-Čatak A, Kudumovic M, Pašić E.: Distance learning in the medical education in B&H: E-Health & Education Proceedings, Zagreb, 2002: 17.
[17] Ramić-Čatak A, Masic I.: Distance learning – ucenje s distance u medicinskoj edukaciji. AIM, 2002; 10 (2): 63-6.

 
PDF versions:
2011/1   2011/2   2010/1   2010/2   2009   2008   2007  
 
Published by EuroMISE s.r.o.